WĀ IN COVID-19
EMAKŪJKŪJ KAJJITOK (EK)
Kokāāl ilo 2/1 /2021
Wā in enaj jipan̄ bōbrae kwe jen am̧ bōk nan̄inmij in COVID-19. Enaj bareinwōt jipan̄ kōj kōm̧kaj an jako nan̄inmij in.
COVID-19 ej juōn nan̄inmij eo ekauwatata im ekapopo. COVID-19 em̧ōj m̧an elōn̄ļo̧k jen 400,000 ri-Amedka. N̄an kāidi, ilo iien m̧ōļo eo būlu eo ekar m̧an 34,000 ri-Amedka ro ilo 2019. Eļan̄e konaj bōk wā in, konaj jipan̄ kwe kōjparok eok im ro jet jān COVID-19.
Wā in ej jerbal ilo an jipan̄ ānbwinim̧ jeļā kōn kūj in im ej kōm̧m̧an COVID-19. N̄e ānbwinim̧ enaj jeļā kōn jōkjōkin kūj ņe, innen kūj in bobrae ko ilo ānbwinim̧ rej maroñ jum̧ae kūj ņe.
Ānbwinim̧ enaj make kom̧m̧an protein ko im ņa etaer antibodies. Antibodies kein jerbal eo aer ire ippen jabdewōt kūj nana eo ej deļo̧n̄e ānbwinim̧. Ijoke, antibodies kein rej aikuj jeļā kūj ta eo rej ire ippen. Juōn kūj kāāl emaron̄ deļo̧n̄e ānbwinim̧ im antibodies ko rejjab maron̄ jeļā kake. Eļan̄e menin enaj waļo̧k, kūj in emaron̄ jino kōjorrān ānbwinim̧ mokta jen an ānbwinim̧ jino ire ippen. Wā in enaj kairuj ānbwinim̧ n̄an an kūle kūj ko renana im jino ire ipper, im kōm̧m̧an bwe antibodies ko ren ire ippen. Ejjeļo̧k iaan wā kein ewōr ipper kūj ko remour im kōn menin kojjab aikuj uwōta kōn am̧ bōk COVID-19.
Jej kōketak aolep ro im 16 aer iiō ak rūttoļo̧k bwe ren bōk wā in.
Ijoke, kwoj aikuj lale ippen taktō eo am̧ eļan̄e kwoj bōroro. Innem kojjab aikuj bōk wā in eļan̄e ekar wōr ippam kāre ko im kwoj kadroki ilo wā in. Ba n̄an taktō eo ñe ewor men en kwoj kadrok e ak eļan̄e ewōr am̧ kajjitōk.
Aet. U.S. Food and Drug Administration (FDA) ej kōmalimi wā in ālkin aer loe ke ej em̧m̧an n̄an kōjerbale. Bwe en em̧m̧an n̄an kōjerbali wā kein, scientist ro rej etale wā ko rekāāl ippen elōn̄ armij ro n̄an aer lukkun lale n̄e rej em̧m̧an im kajoor.
Eļapļo̧k jen 40,000 ri-Amedka ro rekar etale er kōn Pfizer wā in, im 30,000 rekar etale er kōn wā in Moderna in. Etale kein rej kwaļo̧k bwe wā kein rej em̧m̧an im kajoor n̄an kōjerbali. Kōn un in, FDA em̧ōj aer kōmalim wā ko jen Pfizer im Moderna n̄an kōjerbale n̄an iien idin̄ ko. Ebar lōn̄ wā ko rej etali n̄an kōmalim er im remaron̄ itok ilo iien kaņe m̧aantak.
Kajojo wā kāāl ko rej etali n̄an em̧m̧anļo̧k eo im bwe en jejjet an jerbal. Menin em̧ool jān Operation Warp Speed eo im ej kōm̧ōkajļo̧k kakōlkōl ko an wā in. Ijoke, men̄e ekar mōkaj kūtien kakōlkōl ko, wā in ekar kōm̧m̧an ilo jekjek ko rōwāppen im bun̄tōn ko n̄an kōm̧m̧an bwe en em̧m̧an an jerbal.
Etale ko an wā in rekar jerbal ilo jilu m̧wen̄an ko reļļap (Mwen̄an I, Mwen̄an II, Mwen̄an III ialale jān jikin taktō ko). Ilo m̧wen̄an I, taktō ro rej leļo̧k wā eo n̄an ro rej m̧ōņōņō in bōk koņaer. Ialale in ej letok meļeļe ko kōn ewi jon̄an leļo̧k wā eo, im kōļmenļo̧kjen kōn kōjparok eo an wā in. Ilo m̧wen̄an 1, jejjo wōt armij rej bōke kōnke elikkun kāāl. Eļān̄e enaj em̧m̧an wā in, innem enaaj wonmaanlok nan m̧wen̄an II.
Ilo m̧wen̄an II, wā in ej etale ewi jon̄an an em̧m̧an n̄an kōjerbale, im n̄an lale ewōr ke jorrān jene. Eļān̄e wā in ej em̧m̧an im jejjet an jerbal, rej leļo̧k n̄an m̧wen̄an III.
Ilo Mwen̄an III, wā in ej etal n̄an 30,000 armij ro n̄an bōk eļapļo̧k meļeļe ko kōn wā in im lale em̧m̧an ke an jerbal ilo jikin ko otemjej.
Lukkun mool, m̧wen̄an kein jilu rej bōk elōn̄ iiō ko. Kōnke ebōk iien n̄an lukkun lale jāān in jipan̄ ko n̄an etali wā ko, kōm̧m̧an pepa, im lale wōn ej m̧ōņōņō in bōk koņan. Warp Speed ekar jipan̄ kōm̧m̧an bwe etale ko en m̧ōkajļo̧k ilo aer liļo̧k jāān in jipan̄ im kam̧ōkajlok aer kōm̧m̧an pepa. Im kon menin, wā in COVID-19 in em̧ōj an etal jen aolepen m̧wen̄an kein jilu im ej waļo̧k ke em̧m̧an n̄an kōjerbale.
Kajojo state ko, laļ ko im jikin ko ie ewōr aer make kūlen n̄an leļo̧k wā in. Armij rej kōm̧m̧an iien ekkar n̄an kumi in armij ro ekkar n̄an iiō, jerbal im bar men ko jet. Komaron̄ kajjitōk ippen taktō eo am̧, jerbal eo am̧, ak jikin taktō ko ijo kwoj ped ie. Ilo Centers for Disease Control and Prevention ewōr aer website eo im emaron̄ jipan̄ kwe bukot jikin takto eo ijo kwoj ped ie.
https://www.cdc.gov/coronavirus/2019-ncov/vaccines/index.html
Ijo em̧m̧antata im meļeļe ko rejim̧wetata ej jikin taktō ak ilo website eo an jikin takto ko an kienn eo an U.S. einwōt Centers for Disease Control and Prevention (CDC) ak juōn state ak jikin taktō ko ilo ijo kwoj ped ie.
Jaab. The FDA jikin kōmalim eo emaron̄ jab lewaj coronavirus eo (ak SARS-CoV2) eo im ej kōm̧m̧an COVID-19.
Jaab. Aolep men kein rej myths. Rejjab m̧ool.
The Pfizer im Moderna wā eo emaron̄ kōm̧m̧an nan̄inmij n̄an jet armij. Āindein. En̄jake ko remaron̄ koba:
- Metak ilo ijo kwoj wā ki, im bareinwōt m̧ajōļ ko im makwoj ko
- Metak
- Bwil jidik
- Metak bar
- Pio
En̄jake kein reddik, bōtaab jet iien jejkab naaj lukkun jeļā kaki aļkin wā eo kein karuo. Metak kein rej jako ālkin 1-2 raan.
Emaron̄ wōr jidik uwōta ke komaron̄ kadrok e wā in. Eļan̄e ekar wōr men kwoj kodrok e, kōnnan ippen taktō eo am̧ m̧okta jen am̧ bōk wā in.
Aet. Takto ro rej kōketak bwe kwoj bōk wā eo men̄e em̧ōj ekar wōr am̧ COVID-19. Ewōr ennan ko ke jet armij ro im em̧ōj aer nan̄inmij jān COVID-19 im bar nan̄inmij tok ālik jān bar COVID-19.
Bōlen. Kiō, wā in ej em̧m̧an n̄an kōrā ro rej bōroro, bōtaab jejjab lukkun jeļā. Ejjab bwe meļeļe ilo ekkatak ko, botaab jemaron̄ jeļā iliju im jekļaj.
Kōnono ippen taktō eo am̧. Ekoba U.S. Centers for Disease Control and Prevention (CDC) im the American College of Obstetricians and Gynecologists rej ba ej an kajojo kālet. Komaron̄ etal n̄an website eo aer ñan bōk elab lak meļeļe.
https://www.cdc.gov/coronavirus/2019-ncov/vaccines/recommendations/pregnancy.html
https://www.acog.org/covid-19/covid-19-vaccines-and-pregnancy-conversation-guide-for-clinicians
Aet. Ilo tōrein jejjab jeļā ewi to in an wā in maron̄ kōjparok kwe jen kūj in. Jet wā rej maron̄ kōjparok m̧ae mij. Wā ko jet remaron̄ kōjparok kwe ium̧in jidik wōt iien. Mae iien eo jej jeļā aetokin an wā eo kōjparok kōj, jen wōnm̧anļo̧kwōt im kaminene kōj n̄an kōttoļo̧k kōj jen ro jet im kōņak mask ko.
Bōlen. Elōn̄ rimāletlet ro rej tōmak bwe wa in COVID-19 eo enaj kōjparok kwe jen oktak dikdik kein. Bōtaab, wā in ebar maron̄ majno jen oktak dikdik ko jet. Jet wā ej aetok aer jerbal, einwōt wā in measles eo. Wā ko jet rej jerbal ilo jidik wōt iien im aikuj n̄an kōkāāl, einwōt wā in būļu eo. Ej m̧ōkaj n̄an jeļā oktak kein jān COVID-19.
Mekarta, eaorōk bwe jen bōk wā eo kiiō. Nan̄inmej in ej ajededļo̧k wōt. N̄e elōn̄ļo̧k armij rej bok wā in, enaj m̧ōkajļo̧k ad maron̄ bōbraik nan̄nmij in.
Wā ko jān Moderna and Pfizer rej jon̄an ne 95% in an em̧m̧an an jerbal n̄an bōbrae armij jān aer bōk nan̄inmij in COVID-19. Meļeļein bwe enaj 95% dikļo̧k am maroñ bōk nan̄inmij in COVID-19 eļan̄e konaj bōk wā in jen ñe kojjan̄ kar bōke. Bōtaab, kwoj maron̄ bōk nan̄inmij in COVID-19 jekdo̧o̧n̄ n̄e em̧ōj am̧ bōk wā eo.
Wā ko jet emaron̄ lapļo̧k ak dikļo̧k an em̧m̧anļok aer jerbal jān wā ko jen Moderna im Pfizer. Kwoj aikuj ekkōņak wōt mask, kwaļ peim̧ im kaminene ki iok kattoļo̧k kwe jān ro jet m̧ae iien eo the Centers for Disease Control and Prevention (CDC) rej kabene ke emaron̄ bōjrak jekjek in bobrae kein.
Jejjan̄in jeļā eļan̄e wā kein rej em̧m̧an aer jerbal n̄an ro reddik.
Bōtaab, scientist ro rej ekkatak kon kajjitōk in kiō. Jemaron̄ jeļa eļan̄e wā kein rej em̧m̧an n̄an ajri jiddik ro ilo iien kaņe maantak.
Komaron̄ lale ilo website eo an CDC:
https://www.cdc.gov/coronavirus/2019-ncov/vaccines/8-things.html
https://www.cdc.gov/coronavirus/2019-ncov/vaccines/facts.html
Disclaimer
The resources collected here are intended to provide basic information about COVID-19 to diverse communities. Please use the resources provided with caution. We do not endorse or assume responsibility for any information offered by third-party websites that are linked through this site. We strongly recommend consulting your personal health care providers and local officials for medical advice and guidelines. Due to the rapidly changing development of knowledge and guidelines around COVID-19, we have worked to confirm the origin of the links and resources to the best of our ability, but we know that some information provided may be out-of-date or incomplete. If you have any questions, please contact us at resources@aasc.ucla.edu or fill out our feedback form for suggestions.